×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: [ROOT]/images/stories/2016/04/13/02
×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/stories/2016/04/13/02
Ispis
Kategorija: Upravni odjel za opće poslove i ured gradonačelnika

{gallery}2016/04/13/02{/gallery} U organizaciji Franjevačkog samostana u Vukovaru, Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područnog centra Vukovar i Udruge Nijemaca i Austrijanaca grada Vukovara, održan je Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru (12. travnja 1945.)

„Na taj dan prije 71 godina, u poslijepodnevnim satima, bez borbe, u Vukovar su probojem Srijemskog fronta ušle postrojbe Jugoslavenske armije, a s njima i politički i represivni organi nove vlasti. Već prvih dana po dolasku Jugoslavenske armije i OZNE u Vukovar, prema unaprijed izrađenim popisima, iz svojih je domova odvedeno i bez ikakvoga procesa i ispitivanja likvidirano 119 Vukovaraca. Narednih tjedana toj su se brojci pridružili i drugi, uglavnom Hrvati i Nijemci, koji su sa suđenjem ili bez njega, bili likvidirani ili osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne uz oduzimanje imovine i svih građanskih prava", ispričao je Dražen Živić, demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Živić je podsjetio da su mnogi Vukovarci stradali na Križnom putu ili u ratnim operacijama, od Hrvatske, preko BiH do istočnoga bojišta. „Prema do sada obavljenim istraživanjima, dostupnim dokumentima i naročito svjedočanstvima, postoje vrlo jasne indicije o postojanju najmanje 7 masovnih grobnica u Vukovaru i njegovoj neposrednoj okolici u kojima se nalaze žrtve komunističkog terora iz travnja 1945. godine, međutim do sada nije bilo, rekao bih političke volje da se krene u otkrivanje masovnih grobnica i identifikaciju posmrtnih ostataka", zaključio je Živić.

Temeljem arhivske građe o "Vukovarskoj kristalnoj noći" s 12. na 13. travnja 1945., koju je u svojoj knjizi "U potrazi za istinom" iznio prof. Mirko Kovačić iz Vukovara, te noći likvidirano je 290 ljudi mahom obrazovanih, uglednih i imućnih Vukovaraca, a još 290 građana i pripadnika Hrvatske vojske tijekom idućih mjesec dana. Ubijani su na dva salaša na širem vukovarskom području i lokacijama oko Stare klaonice, pored kapelice sv. Ivana Nepomuka i na Adici.

Informacije o postojanju masovne grobnice žrtava komunističkog terora u Vukovaru iz 1945. godine na Adici čuo je i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava. „Strašna je to sudbina, strašnog vremena komunizma i totalitarističkog režima. Potraga naših sugrađana za posmrtnim ostacima njihovih najmilijih i nakon 71 godine je jednako bolna, jer do danas nije dala nikakve rezultate, nažalost za neke se nikada neće ni saznati", rekao je gradonačelnik Penava.

Penava je povukao paralelu i sa velikim stradavanjem Vukovaraca u Domovinskom ratu. „1945. godine ljudi koji su možda i nešto znali o posljednjim počivalištima žrtava, nisu smjeli govoriti ništa zbog sustava u kojemu su živjeli te zbog straha za njihove obitelji, u konačnici i njih same. Danas smo u demokratskom društvu, no živimo li uistinu u demokraciji kada znamo da se povijest ponavlja. Kada znamo da u Vukovaru i danas žive brojni sugrađani koji znaju gdje se kriju masovne grobnice sa žrtvama iz 1991. godine, a i dalje šute", komentirao je Penava.

Obilježavanje Spomen-dana počelo je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod Spomen-križa ispred crkve sv. Filipa i Jakova. Molitvu je predvodio biskup varaždinski, msgr. Josip Mrzljak, rođeni Vukovarac, čiji je otac odveden i također ubijen odmah po ulasku Jugoslavenske armije u grad.

Po završetku svečane spomen-mise uslijedilo je sjećanje na žrtve komunističkog terora uz projekciju filma "Neprijatelj naroda" - autorice Višnje Starešine. Riječ je o filmu koji kroz obiteljske osobne sudbine žrtva daje svjedočanstva o komunističkim zločinima te pojašnjava teme poput masovnih poslijeratnih likvidacija, ciljane eliminacije inteligencije i građanske klase pa sve do današnje šutnje.