×

Upozorenje

JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: [ROOT]/images/stories/2016/05/10/02
×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: images/stories/2016/05/10/02

 {gallery}2016/05/10/02{/gallery}Dana 9. svibnja 2016. godine Europski dom Vukovar obilježio je Dan Europe konferencijom pod nazivom Migracije - Prilika za Hrvatsku? koja je održana u hotelu Lav. Konferencija je organizirana u suradnji s njemačkom Zakladom Friedrich Ebert ured Zagreb i pod pokroviteljstvom župana Vukovarsko-srijemske županije gospodina Bože Galića.
Osim organizatora pozdravne riječi sudionicima uputila je ispred Grada Vukovara pročelnica UO za društvene djelatnosti gospođa Ana Živanović te u ime župana v.d. pročelnice UO za međunarodnu suradnju i EU poslove gospođa Kristina Černok. Predstavnice Grada i županije čestitale su organizatorima na odabiru aktualne teme o kojoj je potrebno kontinuirano informirati.
Prvi se panel konferencije odnosio na aspekt dolaznih migracija u Hrvatsku odnosno humanitarnu krizu masovnog izbjeglištva. Uvodna izlaganja održali su Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije iz Zagreba na temu Integracija izbjeglica u hrvatsko društvo i mr.sc. Viktor Koska iz Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija pri Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na temu Percepcija dolaznih migracija kao prijetnje: izazovi i odgovori. Sara Kekuš osvrnula se na manjkav zakonski okvir u pružanju zaštite, koji ujedno sputava proces integracije tražitelja azila i azilanata te naglasila potrebu za bržim djelovanjem i međusektorskom suradnjom. Primjeri dobre prakse dolaze pogotovo iz Zagreba gdje je ujedno i najviše stranaca tražitelja azila i gdje organizacije civilnog društva pokušavaju djelovati na nedostatke institucionalnog okvira i potaknuti integraciju u smislu dvosmjernog procesa učenja jednih o drugima. Viktor Koska u svom je izlaganju govorio o poželjnim i nepoželjnim strancima primjerice turistima i investitorima nasuprot izbjeglica, ali i o razlikama u percepciji stranaca ovisno o zemljama iz kojih dolaze. Istaknuo je važnost informiranosti i svijesti o konstruiranosti ovih koncepata: nisu svi pozitivno percipirani stranci uistinu pozitivni niti svi "negativni" stranci opasni ili loši kakvim ih javnost doživljava, ali i mediji nažalost nerijetko prikazuju.
U drugom panelu naglasak je bio na emigraciji hrvatskog stanovništva, temi koja unazad godinu-dvije zaokuplja i sve veći broj Vukovaraca. Iako je dr.sc. Milan Ivanović iz Panon instituta za strateške studije iz Osijeka pokazao naizgled zabrinjavajuće brojke i recentne statistike odlaska ljudi posebice iz slavonskih županija, dr.sc. Silva Mežnarić pokušala je u svom izlaganju demistificirati predodžbe o izumiranju Slavonije ukazavši na širu sliku migracija diljem Europe u dužem vremenskom periodu.
Zaključci su konferencije da su migracije bile i ostale neminovna pojava koju nije moguće niti je nužno potrebno pokušati zaustaviti. Ono što jest potrebno jest holistički pristup problemu i promatranje šire slike. Nju je pak moguće sagledati ako se konzultira struka i financiraju relevantna istraživanja kako ne bismo bili zatečeni nespremni. Svaka je kriza istovremeno prilika. U tom je smislu za Hrvatsku sada prilika da djeluje na poticanje malog i srednjeg poduzetništva, na stvaranje pravih poticajnih mjera zapošljavanja i privlačenja mladih ljudi da ostanu u zemlji, prilika da se iskoristi potencijal migranata, izbjeglica, njihovih sposobnosti i znanja, možda deficitarnih zanimanja, da se ljudski kapital, društvo izgrađuje kako bi bilo sposobno nositi državu - a za to je potrebno i više aktivizma samih građana.
Po završetku skupa jedan su primjer dobre prakse integracije migranata u hrvatsko društvo sudionici konferencije mogli vidjeti - i kušati! Ručak su naime na pripremili članovi Zadruge za interkulturalnu suradnju Okus doma iz Zagreba. Iznimno ukusan zajednički objed bio je i prilika za nastavak diskusije o temi u neformalnom okruženju.