Održana panel diskusija na temu Iseljavanje iz Hrvatske nakon pristupanja EU – moguće posljedice
{gallery}2016/11/07/01{/gallery} U organizaciji Europskog doma Vukovar i njemačke Zaklade Friedrich Ebert, ured Zagreb, u četvrtak 3. studenog 2016. godine u prostoru Gradskog Muzeja Vukovar održana je panel diskusija na temu Iseljavanje iz Hrvatske nakon pristupanja EU – moguće posljedice.
Dr. Drago Župarić Iljić iz Instituta za istraživanje migracija i narodnosti iz Zagreba predstavio je rezultate svoje studije i izložio aktualne brojke. Iako uslijed metodoloških poteškoća raspolažemo tek približnim podatcima, razvidno je da je Slavonija ona regija koju je val iseljavanja zahvatio u najvećoj mjeri.
Dr. Župarić Iljić postavio je ove aktualne podatke u povijesni kontekst, kao i Stjepan Prutki, ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru, koji se u ulozi komentatora osvrnuo na rezultate predstavljenog istraživanja i na prijašnje tokove iseljavanja s naših prostora. Jasmina Kos, novinarka Al Jazeere, brojkama je dodala osobnu komponentu iz svojega iskustva reportaža o iseljavanju te je citirala neke od svojih sugovornika navodeći njihove razloge odlaska i prve impresije u stranoj zemlji.
Iako trenutno podatci o broju nedavno iseljenih nisu alarmantni, usporedimo li ih primjerice s Poljskom i Rumunjskom nakon pristupanja EU, ipak su zabrinjavajući i mogu imati negativne posljedice po ionako krhko hrvatsko gospodarstvo. Stoga ova studija, pa i manifestacija predstavljaju apel nadležnim državnim i regionalnim institucijama da se ozbiljno okrenu proaktivnim politikama koje bi u sinergiji s migracijskom politikom stvorili okruženje u Hrvatskoj u kakvom bi građani, posebice oni mladi radno sposobni i fertilni – kojih je među iseljenicima najviše – željeli ostati, a u kakvo bi iseljenici htjeli ulagati ili se možda i vratiti. Migracije ove vrste nije moguće zaustaviti niti treba težiti tome da ih se potiskuje ili pak sagleda isključivo u lošem svjetlu, jer iseljavanje, studija pokazuje, može biti i resurs.
Raznolika publika sačinjena od predstavnika jedinica lokalne samouprave, gradskih vijećnika, djelatnika javnih i državnih institucija, predstavnika vjerskih zajednica i udruga građana te brojnih građana od kojih mnogi imaju osobno iskustvo ranijih ili nedavnih migracija pokazala je velik interes za temu i aktivno sudjelovala u diskusiji. Pri tome je prije svega naglašeno da je potrebno govoriti o obje strane iseljavanja, prikazati pozitivna kao i negativna iskustva (ne)snalaženja u stranoj zemlji. Postavilo se i pitanje u kojoj mjeri državu možemo/trebamo smatrati odgovornom, a koliko građani sami trebaju poduzeti aktivne mjere stvaranja boljih životnih uvjeta.
Nakon diskusije koja je dugo potrajala i još se nije iscrpila zaključili smo da ova tema zaslužuje nastavak diskusije koja bi trebala obuhvatiti razne strane i gledišta, zainteresiranim građanima dati prostor da izraze svoje stavove te idealno uključiti i relevantne sudionike, možebitno (su)tvorce gospodarske, obrazovne, demografske, migracijske i neke druge relevantne politike i dugoročne strategije koja bi nastojala adekvatno odgovoriti na izazove migracija pred nama.